Evropa i klimatski udar, bazen je spas
Evropa ekstremne vrućina Afp

Nekome i prija/Afp

Nezapamćena vrelina pretvorila je delove Evrope u zonu vanrednog stanja – broj umrlih naglo raste, obaraju se temperaturni rekordi, otkazuju se manifestacije, a zdravstveni sistemi i pogrebne službe jedva izdržavaju pritisak.

Evropa prolazi kroz jedan od najtežih toplotnih talasa u svojoj istoriji, a posledice su sve dramatičnije. Dok temperature danima ne silaze ispod 40 stepeni, broj preminulih raste iz dana u dan, mrtvačnice ostaju bez mesta, bolnice su pod ogromnim pritiskom, a vlasti uvode vanredne mere kako bi zaštitile stanovništvo.

Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), od 21. juna ekstremne vrućine povezane su sa više od 1.300 smrtnih slučajeva širom Evrope. Stručnjaci upozoravaju da bi konačan broj žrtava mogao biti znatno veći, jer mnogi slučajevi još nisu zvanično evidentirani.

Francuska na udaru: Mrtvačnice pune, porodice očajne

Najteža situacija trenutno je u Francuskoj, koja se prva našla na udaru razornog toplotnog talasa.

U pojedinim pariskim mrtvačnicama više nema slobodnog mesta za prijem preminulih. Vlasnik jedne od pogrebnih službi potvrđuje da mu telefon zvoni gotovo bez prestanka, ali da na isto pitanje mora da daje isti odgovor — nemamo više mesta.

Kako navodi, hladnjače su potpuno popunjene, a tela preminulih prevoze se i desetinama kilometara od Pariza kako bi bila privremeno smeštena u drugim gradovima.

Suočavamo se sa katastrofalnom situacijom. Porodice pate, a mi više nemamo nikakvo rešenje koje možemo da im ponudimo – upozorava pogrebnik.

Najviše stradaju stariji koji žive sami

Preliminarni podaci francuskih zdravstvenih vlasti pokazuju da je tokom najkritičnijih dana broj umrlih naglo skočio.

Dok je pre toplotnog udara u proseku dnevno umiralo između 900 i 1.000 ljudi, prošle sedmice zabeleženo je više od 1.200 smrtnih slučajeva u jednom danu, a zatim dva uzastopna dana sa oko 1.400 preminulih.

Čak 85 odsto registrovanih žrtava starije je od 65 godina.

Posebno zabrinjava podatak da je broj ljudi koji su preminuli u svojim domovima porastao za oko 40 procenata, naročito u regionu Pariza.

Pogrebnici upozoravaju da su mnoge žrtve živeli potpuno sami, bez ikoga ko bi primetio da im je potrebna pomoć.

Evropa obara temperaturne rekorde

Toplotni talas u međuvremenu se proširio na centralnu i istočnu Evropu.

Nemačka je zabeležila rekordnih 41,7 stepeni Celzijusa, što je najviša temperatura ikada izmerena u toj zemlji. Rekordi su oboreni i u Poljskoj, gde je izmereno 40,5 stepeni, kao i u Češkoj, gde je temperatura dostigla 41,1 stepen.

Meteorolozi upozoravaju da su ovakve vrednosti za kraj juna gotovo nezamislive i da predstavljaju ozbiljnu pretnju po zdravlje stanovništva.

Vlasti otkazuju događaje i uvode zabrane

Zbog ekstremnih uslova brojne evropske zemlje bile su prinuđene da preduzmu vanredne mere.

U Holandiji je otkazan veliki muzički festival Defkon.1 nakon proglašenja najvišeg stepena upozorenja zbog vrućine.

Pariz je otkazao tradicionalnu Paradu ponosa, dok je istovremeno uvedena zabrana konzumiranja alkohola na javnim mestima kako bi se rasteretile hitne službe.

Francuske vlasti saopštile su i da se od početka toplotnog talasa utopilo najmanje 74 ljudi, uglavnom u rekama, jezerima i drugim nekontrolisanim kupalištima, gde su građani pokušavali da pronađu spas od nesnosnih temperatura.

"Tihi ubica" koji postaje nova evropska stvarnost

Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus upozorio je da je toplotni stres jedan od najopasnijih, ali i najpotcenjenijih uzroka smrtnosti.

Toplotni stres nazivaju "tihim ubicom". Evropski domovi, radna mesta i škole nisu građeni za ovakve temperature – upozorio je prvi čovek SZO.

On je podsetio da se Evropa zagreva dvostruko brže od globalnog proseka i da toplotni talasi koji su nekada bili retkost sada postaju gotovo redovna pojava.

Pouke koje Evropa očigledno nije dovoljno naučila

Francuska je još 2003. godine doživela jednu od najvećih klimatskih tragedija, kada je tokom razornog toplotnog talasa umrlo oko 15.000 ljudi.

Prošlog leta ekstremne vrućine odnelo su više od 5.700 života. Stručnjaci ističu da su mnoge lekcije zaboravljene, dok pogrebnici i lekari upozoravaju da najveći rizik i dalje snose stariji ljudi koji žive sami, bez redovnog kontakta sa porodicom ili komšijama.

Izveštaji i upozorenja koje danas stižu iz Evrope nisu samo meteorološka. Reč je o ozbiljnoj zdravstvenoj i društvenoj krizi koja pokazuje koliko razorne posledice mogu imati ekstremni vremenski uslovi po stanovništvo nenaviklo na ovakve pojave, ali koji ukazuju i na slabosti sistema nedovoljno spremnih da reaguju promptno zbog kadrovski i tehnički nedovoljne osposobljenosti sistema zaštite.

Ostavite komentar

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.oznavesti.rs

Kategorija: Vesti |

Autor: Ozna Vesti |

29/06/2026 |

0 Komentara

Autor teksta: Ozna Vesti

Klimatski "genocid" nad Evropom: Više od 1.300 preminulih, broj žrtava i dalje raste
Teme i izbor informacija koje će se naći na portalu Ozna Vesti neće predstavljati danas čestu „svaštaru“, niti će po mnogo čemu beznačajne vesti, klika radi, preplaviti informativni portal. U svakom trenutku će za 24 h na glavnoj strani portala nalaziti 24 vesti od značaja, naravno, ukoliko događaji to iziskuju, ponekad i više.

Podelite ovu vest, Izaberite svoju platformu!