
Foto: Nikolay Doychinov/Afp
Mladi srušili plan o povećanju poreza, ali nezadovoljstvo i dalje raste – masovni protesti u Bugarskoj
Sve je počelo 1. decembra kada su mladi širom Bugarske izašli na ulice nakon što je vlada predstavila nacrt budžeta za 2026. godinu sa povećanim porezima, novim doprinosima i dodatnim fiskalnim obavezama za preduzeća.
Prvi su reagovali studenti, mladi radnici i samozaposleni, smatrajući da bi upravo oni snosili najveći teret predloženih mera. Njihovi slogani poput „Nismo bankomati“, „Ne damo budućnost“ i „Porezi nisu rešenje“ ubrzo su odjeknuli celom zemljom, a nezadovoljstvo se prelilo i na starije generacije, sindikate i poslodavce.
Masovni izlazak građana na ulice pretvorio se u jedan od najvećih protesta u savremenoj bugarskoj istoriji. Ono što je započelo kao ekonomski bunt veoma brzo je preraslo u širu društvenu pobunu protiv načina na koji se donose odluke, protiv nepoverenja koje se godinama gomilalo i protiv percepcije da institucije rade u korist privilegovanih, a ne građana.

Foto: Cereport
Vladine mere nisu bile dovoljne da zaustave nezadovoljstvo
Suočena sa desetinama hiljada ljudi na ulicama Sofije i drugih gradova, vlada premijera Rosena Željazkova reagovala je veoma brzo i već 2. decembra povukla prvobitni predlog budžeta.
Naknadno je, nakon razgovora sa socijalnim partnerima, pripremljen je revidirani nacrt koji je ukinuo nekoliko najspornijih tačaka – povećanje poreza na dividende, rast penzijskih doprinosa i obaveznu upotrebu fiskalnog softvera koji bi nadzirala Poreska uprava.
Iako je vlada očekivala da će ovim potezom smiriti situaciju, reakcije u zemlji pokazale su suprotno. Prema analizama bugarske štampe, nezadovoljstvo građana nije se odnosilo samo na konkretne poreske mere, već i na širi osećaj političke nesigurnosti, slabe transparentnosti i hroničnog nepoverenja u institucije. U komentarima listova Capital i Dnevnik navodi se da „povučene mere jesu ustupak, ali nisu odgovor na dubinske probleme koji su izbili na površinu“.
Protestni pokret već je prerastao originalni povod. Građani su poručivali da žele promene u načinu upravljanja državom, više transparentnosti i jasne garancije da se odluke neće donositi bez konsultacija i bez procene posledica po društvo.

Foto: Valentina Petrova
Mladi pokrenuli, građani nastavili – protesti protiv sistema, ne samo poreza
Jedan od ključnih razloga što protesti ne jenjavaju jeste to što je ekonomski revolt otvorio prostor za političko pitanje o odgovornosti vlasti. Opoziciona stranka „Nastavljamo promene“ pozvala je građane na novi veliki protest 10. decembra, baš u trenutku kada parlament vodi raspravu o glasanju o nepoverenju vladi. U objavi na društvenim mrežama opozicija ističe da je „moć nezadovoljnih Bugara najjače oružje protiv mafije“ i najavljuje okupljanje pod sloganom „Ostavka – Pevski i Borisov van vlasti“, čime protestu daje jasan politički okvir.
Bugarski mediji ocenjuju da se energija protesta sada hrani mešavinom ekonomskog nezadovoljstva i dugogodišnjih optužbi za korupciju i političku zarobljenost institucija. Vladajuća koalicija, koja već funkcioniše sa ograničenim kapacitetima, suočava se sa rastućim pritiskom i sve snažnijim zahtevima da se preispita odgovornost vodećih političkih aktera.
Šta sledi 10. decembra i kakav je razvoj situacije moguć?
Najavljeni protest 10. decembra mogao bi postati prekretnica. Građani očekuju jasne odgovore o budućnosti budžeta, o putu Bugarske prema evrozoni i o političkoj odgovornosti vlade. Parlament će istog dana raspravljati o glasanju o nepoverenju, što dodatno podiže napetost u zemlji.
Bugarska štampa upozorava da je „napravljena samo prva korekcija budžeta, ali nijedan suštinski problem još nije rešen“. Analitičari takođe naglašavaju da se protest pretvorio u izraz generacijskog pritiska za promenu političke kulture i veće uključivanje građana u donošenje odluka.
Iako je vlada povukla sporne mere, protesti su otkrili duboke pukotine u bugarskom društvu – pukotine koje neće biti zatvorene sve dok se ne uspostavi jasniji dijalog između političkih elita i građana.