Vašington pod Trampom podržava tvrđu japansku liniju prema Kini. Japanska premijerka Sanae Takaiči raspustila je Donji dom parlamenta i time otvorila put za vanredne izbore 8. februara, potez koji je izazvao snažne reakcije u Japanu i regionu. Imajući u vidu njenu otvorenu militantnu i antikinesku poziciju, Japan sa neizvesnošću iščekuje rezultate predstojećih izbora koji mogu izmeniti oblik sadašnjeg japanskog društva.

Sanae Takaiči/Rojters/Kim Kyung-Hoon
Nesigurna većina u parlamentu – za krupne promene
Odluka dolazi u trenutku kada vladajuća koalicija – Liberalno-demokratska partija (LDP) i Japanska stranka inovacija (JIP) – ima samo 233 od 465 mesta, odnosno minimalnu većinu.
Procene upućuju na to da Takaiči (premijer od oktobra ’25) pokušava da iskoristi trenutne rejtinge na osnovu očekivanja javnosti, i obezbedi jači mandat za sprovođenje svoje bezbednosne i ekonomske agende, dok se to istovremeno uklapa u širu strategiju administracije Donalda Trampa, koja podstiče jačanje vojnih kapaciteta američkih saveznika u Indo‑Pacifiku, baš kao i u drugim delovima sveta (naspram Rusije, ali i njoj bliskih zemalja).
Ono što može biti problem za Takaiči jesu i negativni ekonomski trendovi u Japanu. Nikada veći i skuplji javni dug, niska potrošnja usled slabog jena, najniži broj novorođenih u 2025. u poslednjih skoro 130 godina u Japanu, trendovi su koji mogu izbiti argumente iz ruku Takaičijeve i raspršiti njena očekivanja.

Tokio
Neobičan tajming: izbori usred budžetske sezone – ukazuju na promene i u drugim sferama
Ovo je prvi put od 1990. da se vanredni izbori održavaju u februaru – periodu kada parlament tradicionalno vodi ključne rasprave o budžetu za narednu fiskalnu godinu. Predlog budžeta mora biti usvojen do 31. marta, a objavljeni tajming izbora može da uspori ili čak poremeti proces.
Za to vreme, iz Kine stižu procene da je reč o „političkom kockanju sa visokim ulozima“, jer Takaiči pokušava da proširi vladajuću većinu i učvrsti kontrolu nad svojom vlašću, uprkos riziku po institucionalnu stabilnost. Ali, sasvim sigurno to ne radi (i ne može) sama – za tako nešto mora postojati militantno jezgro u Japanu, u koordinaciji sa najmoćnijim prekookeanskim saveznikom.
Militantno japansko jezgro u planiranoj militarizaciji zemlje zapravo vidi priliku za sopstveno jačanje pozicija u budućnosti, za samostalniji Japan. Za njih suviše dugo traje period japanske vojne i političke impotentnosti. Priliku valja iskoristiti.
Oštre reakcije u samom Tokiju: „samoposlužno raspuštanje“ i „misteriozni izbori“
Japanski mediji i opozicija oštro su reagovali: Tokio Šimbun upozorava da je zemlja gurnuta u „izuzetno kratku izbornu kampanju“, sa samo 16 dana od raspuštanja do glasanja – najkraći ciklus u posleratnoj istoriji. Izborni savetnik LDP-a Akira Kume nazvao je predstojeće izbore „misterioznim“, dok Asahi Shimbun navodi da opozicija potez vidi kao „samoposlužno raspuštanje“ kojim se izbegava parlamentarna rasprava o budžetu.
I bivši diplomata Hitoshi Tanaka, upozorava da kombinacija „bezobzirne fiskalne politike“ i „tvrde antikineske retorike“ – gura Japan u ozbiljnu ekonomsku krizu. Kina je već reagovala, obustavila je izvoz čak 800 posebnih proizvoda u Japan, a o vrsti proizvoda i razlozima za ovaj embargo, više možete saznati – ovde.

Takači i Tramp
Tramp i Japan: interes za „tvrdu“ vladu u Tokiju
Želja Vašingtona za snažnijim japanskim vojni kapacitetetima kao protivteži narastajućoj Kini – jedan je od dva razloga zašto je Trampova administracija zainteresovana da Takači utvrdi svoju desničarsku liderku poziciju. A verovatno joj obezbeđuju i idejnu i savetodavnu pozadinu. Službe to umeju da rade.
Naime, ona je već iskazala volju za konfrontaciju sa Kinom, zauzela je istovetan stav i oko kineskog Tajvana („braniće ga u slučaju kineskog napada“), što je prava muzika za Trampove uši.
Drugi razlog je još prozaičniji – svaka zapadna militarizacija – jednako višegodišnji profit za američku namensku industriju, vodeće lobiste u SAD: povećavanje (japanskih) izdataka za vojnu potrošnju, ubrzana nabavka američkog oružja, time i ojačavanje ekonomije SAD i povećenje bezbednosti za SAD u regionu, iscrpljivanje Kine dok istovremeno SAD beleže rast profita.
U tom kontekstu nesumnjivo je da ovi vanredni izbori odgovaraju Vašingtonu, jer bi Takaičijeva pobeda učvrstila vladu koja je spremna da krajnje slepo sledi američku strategiju odvraćanja Kine, uključujući i povećanje japanske vojne uloge u regionu.
Izbori koji mogu preoblikovati odnose u Indo-Pacifiku i stvoriti još jedno značajno žarište
Takaičijev potez se nesumnjivo poklapa sa interesima Trampove administracije, koja podstiče jačanje vojnih saveznika u regionu kako bi se ograničio kineski uticaj. To već dugo i uporno radi i na istoku Evrope, ali i na „južnim granicama“ (Azija) BRIKS-a.
Vanredni izbori 8. februara u Japanu biće ključni za budućnost Takaičijeve vlade, za odnose Japana sa SAD i Kinom i regionalnu bezbednost u izuzetno važnom Indo-Pacifiku.
Ishod izbora će tako odrediti da li će Japan nastaviti put ka snažnijoj vojnoj ulozi – što bi se uklopilo u strategiju administracije Donalda Trampa – ili će se politički odnos snaga u Tokiju pomeriti (vratiti) u smeru mirnodopskog i razvojno orjentisanog Japana.
