Izveštaj iz Venecuele: nakon hapšenja Madura i njegovog odvođenja u SAD, situacija u Karakasu i širom Venecuele ostaje napeta, ali pod kontrolom. Građani su i mirni i oprezni, institucije funkcionišu, a sigurnosne snage održavaju red.
Ulice su pod kontrolom – i bez uobičajenog haosa za tamošnje prilike.

Vršilac dužnosti predsednika Venecuele, Delsi Rodriguez
Dva dana posle intervencije SAD i otmice Madura – nema bitnih naznaka krupnijih poremećaja
Glavni grad trenutno nije pod kontrolom naoružanih grupa, niti su uočeni bilo kakvi sukobi. Građani većinom ostaju kod kuće, dok poslovni objekti i usluge funkcionišu donekle u ograničenom obimu. Atmosfera je oprezna, ali ne i haotična.
Iako stanovništvo pokazuje tihu zabrinutost i strah od neizvesne budućnosti, apsolutno ne dolazi do (po nekima očekivanih) masovnih protesta ili nereda, građanskih sukoba bilo sa državnim snagama ili međusobno.
Redovi na pumpama i u apotekama ukazuju na predostrožnost, što je i klasična prirodna reakcija bilo čijeg stanovništva na ispoljenu političku neizvesnost.
Institucije funkcionišu, sigurnosne snage jesu prisutne, ali ništa više od toga.
Vlasti i Nacionalna garda održavaju kontrolu nad gradom. Vrhovni sud i druge državne institucije rade normalno, a prisustvo vojske i policije smanjuje rizik od eskalacije sukoba. Dakle, u ovom trenutku nema sukoba između različitih oružanih grupa.

Karakas nekada, Wikipedia
Zašto je situacija mirna
Brza unutrašnja stabilizacija nakon početnih incidenata uzrokovanim munjevitom i dobro organizovanom intervencijom SAD, omogućile su preko potrebnu kontrolu.
Nekako, deluje kao da je sve isplanirano, vojska nije pružala otpor agresiji SAD, sa druge strane, lideri venecuelanske opozicije i američki puleni – ostali su mirni i bez poziva na nasilnu promenu režima ili neprimereno slavlje.
Građani ostaju kod kuće i prate situaciju, što pokazuje oprez, a ne haos.
Institucije i sigurnosne snage funkcionišu sprečavajući tako kolaps vlasti. Situacija se trenutno može opisati kao “napeta stabilnost”, ali bez očekivane eskalacije u otvoreni konflikt.
Kako mediji reaguju kada situacija nije mirna
Kada stvarno izbije haos, Telegram kanali i društvene mreže preplavljuju lajv snimci i videozapisi sa više lokacija.
Nezavisni portali tada objavljuju hitne viesti gotovo istovremeno, uz video i izjave s lica mesta. Opoziciona tv (ipak postoje takve i tv i mediji u Madurovoj Venecueli) uživo prati proteste, eksplozije ili blokirane zone, često sa intervencijama vojske ili Nacionalne garde.
Trenutno, takav nivo njihovih aktivnosti izostaje – izveštaji su uglavnom rutinski, TV reportaže su standardne, a Telegram kanali ne prijavljuju vanredne događaje. A sve to, taj nedostatak uvek jasnih “signalnih pokazatelja haosa” – potvrđuje trenutnu stabilnost i mir u zemlji, naravno, uz oprez građana.

Donald Tramp, foto: Carlos Baria/Rojters
Plan stigao spolja ili su vlast i građani na izvestan način podelili odgovornost „trenutka“
Stanje u Karakasu i Venecueli uopšte, može se opisati kao kontrolisana stabilnost. Uz sveprisutnu nelagodnost, pa i svojevrsnu bruku i za vlast i za opoziciju, ma ko da je i u kojoj meri učestvovao u realizaciji ove neprihvatljive agresije SAD sa venecuelanske strane – postoji verovanje da bi svaka drugačija opcija postala krvavi lavirint bez izgleda za uspeh bilo koje strane, uključujući i SAD, uvek željne tuđeg nacionalnog (rudnog) blaga.
Možda baš zato izostaje naglašena euforija domaćih proameričkih marioneta. Jer, dok su protivnici Madura u dobrom raspoloženju, njegove pristalice su drugačijeg naboja. A producenti svega odigranog dobro razumeju da im novi Vijetnam nije potreban, ali i da bi pod takvim ekstremnim okolnostima eventualnog unutrašnjeg građanskog sukoba – definitivno ostali bez nafte, svog primarnog cilja.
