Vojni portparol jemenskih Huta, Jahja Sari
Jemen vojni portparol Huta Jahja Sari

Vojni portparol jemenskih Huta, Jahja Sari

Snage pokreta Huti, koje podržava Iran, preuzele su potpunu kontrolu nad celokupnom jemenskom obalom Crvenog mora i strateškim prolazom Bab al-Mandab, zadavši težak udarac vladinim snagama, svojim protivnicima u jemenskom građanskom ratu, kao i njihovim saveznicima predvođenim Saudijskom Arabijom. Munjevita i snažna ofanziva, u kojoj je poginulo više od 500 ljudi, dovela je do ovladavanja ključnim ostrvima i pomorskim putevima, čime su pod neposredan iranski uticaj tako dovedene obe ključne tačke za protok energenata i globalne trgovine — Ormuz u na ulazu u Persijski zaliv, i Bab al-Mandab na izlazu iz Crvenog mora.

Gubitak zapadne obale i pad strateških ostrva

Nakon jednonedeljne žestoke ofanzive protiv snaga međunarodno priznate jemenske vlade, Huti koji drže pod kontrolom ključnih 35% teritorije Jemena sa oko 80% od ukupnog stanovništva (blizu 25 miliona stanovnika), ovladali su sada i područjem Bab al-Mandaba i ostrvom Majun (Perim), koje se nalazi u samom središtu ovog uskog morskog prolaza. U završnoj fazi operacije zauzeta su i ostrva Veliki i Mali Haniš, čime je pod kontrolu Huta stavljena poslednja teritorija jemenske obale Crvenog mora koja im nije pripadala.

Zvaničnici vladinih vojnih snaga potvrdili su da su izgubili sve položaje na zapadnoj obali, dok su lokalni svedoci izvestili o raspoređivanju naoružanih boraca duž obale i kretanju vojnih vozila kroz osvojena naselja, uključujući gradove Dubab, Murad i lučki grad Moka.

Energetski šok: Napad na naftovod i skok cena nafte

Sposobnost Huta da ugroze (i) saudijske tankere dodatno je dramatično porasla, što direktno pogađa Rijad koji se oslanjao na Crveno more nakon što je blokada Ormuskog prolaza od strane Irana već obustavila isporuke preko Persijskog zaliva. Situacija se dodatno zaoštrila nakon što je Saudijska Arabija bila prinuđena da iz predostrožnosti obustavi rad svog ključnog naftovoda Istok-Zapad, koji prolazi kroz regione Rijad i Medina, usled serije napada sa iračke teritorije, u kojima je bilo i povređenih.

Napad na saudijski naftovod izazvao je oštre reakcije regionalnih sila. Veće za saradnju u Zalivu, kao i Bahrein, Jordan i Katar, osudili su ovaj čin kao opasnu eskalaciju. Istovremeno, u Iraku je kabinet premijera Alija al-Zaidija smenio vojnog komandanta južne provincije Majsan, nakon što je potvrđeno da su napadi na saudijsku teritoriju lansirani sa lokacije unutar te pokrajine.

Pomeranja na terenu odmah su izazvala potrese na svetskim berzama: cene sirove nafte skočile su iznad 100 dolara po barelu, dok je prosečna cena dizela u SAD prešla 6 dolara po galonu, stvarajući ozbiljan ekonomski i politički pritisak na američku administraciju predsednika Donalda Trampa pred predstojeće međuizbore u novembru ove godine.

Reakcije svetskih sila i humanitarna kriza

Dok je Muhamed Mohber, savetnik iranskog vrhovnog vođe Modžtaba Hamneija, čestitao Hutima na „velikoj pobedi“, iz Moskve stižu upozorenja na opasnost od potpunog gubitka kontrole nad situacijom. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija duboko zabrinuta zbog kontinuirane destabilizacije u regionu Persijskog zaliva i Bab al-Mandaba, ocenivši da situacija nosi rizik od daljnje nekontrolisane eskalacije.

Uprkos vazdušnim udarima na snage jemenskih Huta koje izvodi koalicija predvođena Saudijskom Arabijom i slanju pojačanja iz Adena, napredovanje Huta nije zaustavljeno. Pored više od 500 poginulih u najnovijim borbama, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je da je raseljeno oko 46.000 ljudi, čime se ponovo rasplamsava sukob koji traje od 2014. godine i koji je već prouzrokovao jednu od najtežih humanitarnih kriza na svetu.

Vojni portparol Huta, Jahja Sari, poručio je da je plovidba kroz tesnac Bab al-Mandab „sigurna za sve osim za Saudijsku Arabiju“, čime je potvrđena namera ove grupe da nastavi selektivnu blokadu i diktira uslove u jednom od najvažnijih morskih prolaza na svetu. Zabrinutost koja se mogla čuti iz Moskve u vezi najnovijih događanja, pre se može tumačiti kao racionalno razmišljanje o mogućem odgovoru Zapada na novonastalu sitruaciju, jer iako nijedna njihova dosadašnja akcija nije dala željeni rezultat za protagoniste nekadašnjeg unipolarnog sveta, zato jeste prouzrokovala niz teških posledica po brojna civilna društva, kao i po svetske ekonomske tokove.

Korisni linkovi: Ne propustite da posetite naše Korisne linkove i saznate sve ono što na drugom mestu - nećete moći.

Komentar možete ostaviti ispod teksta u delu za komentarisanje. Izbor korisničkog imena je slobodan, a anonimnost zagarantovana. Molimo vas da prethodno pročitate našu politiku privatnosti i pravila korišćenja. Komentarisanje je slobodno i poželjno. Ovo je i forum i mesto gde  slobodno možete izneti svoj stav i uporediti ga sa stavovima drugih čitalaca portala.

Korisni linkovi

Ostavite komentar

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.oznavesti.rs

Kategorija: Vesti |

Autor: Ozna Vesti |

12/09/2026 |

0 Komentara

Autor teksta: Ozna Vesti

Tektonski poremećaj na Bliskom istoku: Kako su proiranski Huti preuzeli kontrolu nad drugim ključnim morskim prolazom sveta
Teme i izbor informacija koje će se naći na portalu Ozna Vesti neće predstavljati danas čestu „svaštaru“, niti će po mnogo čemu beznačajne vesti, klika radi, preplaviti informativni portal. U svakom trenutku će za 24 h na glavnoj strani portala nalaziti 24 vesti od značaja, naravno, ukoliko događaji to iziskuju, ponekad i više.

Podelite ovu vest, Izaberite svoju platformu!