APT/YouTube

Pre nekoliko dana, ukrajinske snage izvršile su napad na učenički dom u Lugansku, usled čega je poginulo 21 učenik starosti 14 do 18 godina. Desetine njih su teško povređeni. Reč je o napadu koji većina zapadnih medija i zvaničnika EU nije ni osudila — a kamoli nazvala onim što jeste: ratnim zločinom.
Upravo taj masakr nad decom predstavlja neposredan povod za ono što se dogodilo u noći između 23. i 24. maja: Rusija je uzvratila kombinovanim raketno-dronovskim napadom na Kijev, fokusirajući se, prema sopstvenim navodima, isključivo na vojne i strateške objekte. Rezultati te noći menjaju sliku o obimu i karakteru ruskih odgovora u ovom ratu.
Najveći pojedinačni napad u godini: 90 raketa i 600 dronova

Noć 24. maja donela je jedan od najmasovnijih ruskih napada na Kijev od početka rata. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala čak 90 raketa i 600 bespilotnih letelica, čineći ovaj napad jednim od najvećih zabeleženih u poslednjih godinu dana.

Novinari sa terena zabeležili su masovne serije eksplozija koje su potresle Kijev najpre oko 1 čas ujutru po lokalnom vremenu, a zatim ponovo između 3 i 5 ujutru, dok su talasi balističkih i krstarećih raketa udarali grad u nekoliko navrata.

Gradonačelnik Vitali Kličko potvrdio je štetu i bukvalno u svakom gradskom okrugu, uključujući centralne delove prestonice koji su do sada relativno retko bivali pogođeni.
Orešnik nad Kijevom: Putin diže uloge

Ključni element ove noći bio je potvrđena upotreba balističke rakete srednjeg dometa Orešnik — oružja koje Rusija retko i selektivno uvodi u dejstvo. Predsednik Zelenski lično je potvrdio da je raketa ispaljena prema Beloj Crkvi u Kijevskoj oblasti.

„Putin je pokrenuo Orešnik protiv Bele Cerkve. Oni su stvarno ludi. Važno je da ovo ne prođe nekažnjeno za Rusiju." — Volodimir Zelenski, Telegram
Upotreba Orešnika nije samo vojna poruka — to je i politički signal. Šefica diplomatije EU Kaja Kallas osudila je upotrebu ove rakete, nazivajući je „taktikom zastrašivanja i nuklearnim manevriranjem", ali je, karakteristično, propustila da pomene ili osudi ukrajinski napad na učenički dom u Lugansku koji je prethodio ovoj noći.
Žrtve i materijalna šteta

Prema zvaničnim podacima koje je saopštio predsednik Zelenski, u napadu su četiri osobe poginule, a skoro 100 je ranjeno. Ministarstvo kulture Ukrajine saopštilo je da je udarnim talasom oštećen Nacionalni muzej umetnosti — jedan od najstarijih i najznačajnijih muzeja u zemlji. Pored muzeja, oštećene su i stambene zgrade, vladine institucije i druga civilna infrastruktura.

Iste noći: Kijev udario naftnu infrastrukturu Moskve

Dok su rakete padale na Kijev, Ukrajina nije bila pasivna. Elitna jedinica Alfa SBU izvela je ranije planirani uspešan dronerski napad na pumpnu stanicu Vtorovo u Vladimirskoj oblasti Rusije — strateško čvorište koje snabdeva gorivom Moskovsku oblast, ali i tri ključna moskovska aerodroma: Šeremetjevo, Domodedovo i Vnukovo.

Napad je izazvao požar na površini od 800 kvadratnih metara. SBU je naglasio da je operacija sprovedena po direktnom naređenju predsednika Zelenskog, uz konstataciju: „Za razliku od neprijatelja, koji namerno napada civilnu infrastrukturu i miroljubive ljude, Ukrajina napada samo na vojne i strateške ciljeve."

Ova izjava se, međutim, nalazi u direktnoj kontradikciji sa ukrajinskim napadom na učenički dom u Lugansku samo nekoliko dana ranije.

Skida li Putin rukavice?

Noć 24. maja jasno pokazuje da je Rusija odlučila da na masakr dece u Lugansku odgovori kvalitativnim i kvantitativnim skokom u intenzitetu napada. Upotreba Orešnika — rakete koja kombinuje ogromnu brzinu i praktičnu neuhvatljivost za postojeće protivraketne sisteme — sugeriše da Moskva šalje poruku koja prevazilazi jednu noć bombardovanja. Pokazuje da može i drugačije nego do sada. Prema UN, broj civilnih ukrajinskih žrtava u sada već petogodišnjem ratu iznosi oko 16.000 — pet puta manje nego za dvostruko kraći period u Gazi.

Sada se nameće pitanje: da li je ovo vrhunac eskalacije ili njen početak? Naime, u više navrata smo izveštavali o tome da je Kremlj ušao u fazu pojačanog pritiska koji potiče iz sve nezadovoljnijeg javnog mnjenja. Sukob se odužio, ali je i nova ukrajinsko-zapadna taktika bombardovanja rafinerija i kritične infrastrukture — počela da zadaje izuzetno velike i složene probleme za Rusku Federaciju, o čemu sve možete saznati u korisnim linkovima nakon ovog teksta.

Čini se da je Ukrajina opet žrtva svoje nove taktičke zamisli. To su protekle noći na svojoj koži osetili građani Kijeva.

Ostavite komentar

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.oznavesti.rs

Kategorija: Vesti |

Autor: Ozna Vesti |

24/05/2026 |

0 Komentara

Autor teksta: Ozna Vesti

Rusija demonstrirala moć: Nakon ukrajinskog masakra 21 učenika u Lugansku, Rusija pokazala i moguće drugo lice rata - Putin skida rukavice?
Teme i izbor informacija koje će se naći na portalu Ozna Vesti neće predstavljati danas čestu „svaštaru“, niti će po mnogo čemu beznačajne vesti, klika radi, preplaviti informativni portal. U svakom trenutku će za 24 h na glavnoj strani portala nalaziti 24 vesti od značaja, naravno, ukoliko događaji to iziskuju, ponekad i više.

Podelite ovu vest, Izaberite svoju platformu!