Sudan danas: regularna vojska Sudana
Sudan trupe NYT

Sudan danas: regularna vojska Sudana (SAF)/NYT

Dok se pažnja svetske javnosti gotovo svakodnevno usmerava ka ratu na Bliskom istoku, Ormuskom moreuzu i mogućim posledicama po globalno tržište energenata, u Sudanu se već više od dve godine odvija katastrofa koju Ujedinjene nacije nazivaju najvećom humanitarnom krizom na svetu. Milioni ljudi ostali su bez domova, čitavi gradovi pretvoreni su u ruševine, glad se širi velikim delovima zemlje, a međunarodne institucije sve glasnije upozoravaju na zločine koji, prema njihovim nalazima i ocenama pojedinih država, imaju obeležja genocida.

Više od 14 miliona raseljenih, dve trećine stanovništva zavisi od pomoći, a međunarodne institucije upozoravaju da bi El Obeid mogao postati novi El Fašer

Poslednje upozorenje stiglo je iz Međunarodnog krivičnog suda, čiji je zamenik tužioca pred Savetom bezbednosti UN upozorio da svet ne može kasnije tvrditi da nije znao šta se događa. Prema procenama istražilaca i humanitarnih organizacija, grad El Obeid u Severnom Kordofanu mogao bi postati novo poprište masovnih zločina ukoliko međunarodna zajednica ne reaguje.

Građanski rat koji je prerastao u nacionalnu katastrofu

Rat je počeo u aprilu 2023. godine, kada je sukob između Sudanskih oružanih snaga, kojima komanduje general Abdel Fatah al Burhan, i Snaga za brzu podršku (RSF), koje predvodi Mohamed Hamdan Dagalo, poznatiji kao Hemedti, prerastao u otvoreni građanski rat.

Nekada saveznici koji su zajedno učestvovali u vojnom puču 2021. godine, dvojica generala ubrzo su postali rivali u borbi za vlast. Posledice njihovog sukoba danas plaća gotovo čitava zemlja.

Prema podacima međunarodnih humanitarnih organizacija, više od 14 miliona ljudi napustilo je svoje domove, od čega je oko 4,5 miliona izbeglo u susedne države. Istovremeno, čak 33,7 miliona ljudi, odnosno gotovo dve trećine stanovništva, danas zavisi od humanitarne pomoći kako bi preživelo. Koliki je stvarni broj poginulih, još nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Pojedine naučne procene govore o više desetina hiljada mrtvih, dok neke analize smatraju da bi ukupan broj žrtava mogao biti znatno veći.

Darfur ponovo postaje simbol najtežih zločina

General Hamedti, RSF

General Hamedti, RSF

Najteža stradanja beleže se u zapadnom Darfuru, području koje je i pre dve decenije bilo sinonim za masovne zločine.

Istražitelji Ujedinjenih nacija zaključili su da sistematska ubistva, masovna seksualna nasilja, etnički motivisani progoni i namerno izgladnjivanje stanovništva u El Fašeru imaju obeležja genocida. Vlada Sjedinjenih Američkih Država takođe je donela zvaničnu odluku kojom je utvrdila da Snage za brzu podršku (RSF) vrše genocid nad pripadnicima pojedinih nearapskih zajednica u Darfuru.

Među najteže pogođenim zajednicama nalaze se pripadnici naroda Masalit, Fur i Zagava, koji su, prema nalazima međunarodnih istražilaca, bili meta koordinisanih napada, dugotrajnih opsada, masovnih ubistava i sistematskog uskraćivanja hrane i osnovnih sredstava za život.

El Obeid – grad koji bi mogao postati nova tragedija

Sada se pažnja međunarodnih institucija usmerava ka El Obeidu, jednom od najvažnijih trgovačkih i saobraćajnih centara Sudana.

Grad, kroz koji prolaze ključni putevi između Darfura, Kordofana i centralnog Sudana, kao i naftovod kojim se transportuje nafta iz Južnog Sudana prema Crvenom moru, nalazi se pod sve većim pritiskom RSF-a.

Napadi bespilotnim letelicama gotovo su svakodnevni, pogođene su medicinske ustanove, benzinske pumpe, javni objekti, a dopremanje hrane i humanitarne pomoći postaje sve teže.

Organizacija Genocide Watch izdala je upozorenje na neposrednu opasnost od genocida u El Obeidu, dok stručnjaci upozoravaju da bi grad mogao doživeti sudbinu El Fašera ukoliko međunarodna zajednica nastavi da reaguje isključivo saopštenjima.

Svet upozorava, ali ne zaustavlja rat

Jedna od najuočljivijih karakteristika sudanske tragedije jeste ogromna razlika između ozbiljnosti upozorenja i konkretnih međunarodnih poteza.

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija održava sednice, međunarodne organizacije objavljuju izveštaje, humanitarne agencije upozoravaju na glad i masovne zločine, ali se stanje na terenu nastavlja pogoršavati.

Brojni analitičari ocenjuju da međunarodni sistem kolektivne bezbednosti pokazuje ozbiljna ograničenja kada je reč o sprečavanju dugotrajnih građanskih ratova i masovnih zločina, posebno u situacijama kada među velikim silama ne postoji politički konsenzus o konkretnim merama.

Istovremeno, strane u sukobu i dalje dolaze do novca, oružja i logističke podrške preko različitih regionalnih mreža, dok kontrola rudnika zlata i drugih prirodnih resursa nastavlja da finansira rat.

Humanitarna katastrofa i zločini u senci tankera

Dok se svetske berze uznemire zbog mogućeg zatvaranja Ormuskog moreuza ili poremećaja u snabdevanju naftom, tragedija Sudana retko dospeva na naslovne strane svetskih medija, uprkos činjenici da se radi o najvećoj humanitarnoj krizi današnjice po broju raseljenih i ljudi kojima je potrebna pomoć.

Za stanovnike El Fašera, El Obeida i desetina drugih gradova pitanje nije cena nafte niti geopolitičko nadmetanje velikih sila. Njihova svakodnevica svodi se na potragu za vodom, hranom, lekovima i bezbednim mestom na kojem će dočekati naredni dan.

Upozorenje koje je pred Savetom bezbednosti izneo Međunarodni krivični sud zato prevazilazi okvire još jednog diplomatskog saopštenja. „Ne možemo jednog dana reći da nismo znali", poručili su istražioci.

Sudan danas nije samo još jedan zaboravljeni građanski rat. On postaje ispit za međunarodni poredak koji je nastao posle Drugog svetskog rata sa idejom da spreči upravo ovakve tragedije. Dok milioni ljudi čekaju spas i pomoć koja ne stiže ni dovoljno brzo, a tek ne u dovoljnim količinama i na najugroženija mesta — ostaje otvoreno pitanje da li će upozorenja međunarodnih institucija i ovoga puta kao mnogo puta do sada — ostati zabeležena samo u arhivama, baš kao i broj ubijenih ljudi, žena i dece Sudana.

I dok milijarde dolara dnevno eksplodiraju u vidi izraelskih i američkih napadačkih raketa u Iranu i Libanu, a destine hiljada njihovih vojnika se svojski trudi da opravda svoje vojničke plate šaljući tamošnje stanovništvo i njihove branioce u smrt — dotle u divljem sudanskom građanskom ratu civili doživljavaju neverovatne zločine — koji kao da nikoga u svetu ne zanimaju. Ne propustite naše Korisne linkove, saznajte sve ono što na drugom mestu nećete moći.

Ostavite komentar

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.oznavesti.rs

Kategorija: Vesti |

Autor: Ozna Vesti |

19/07/2026 |

0 Komentara

Autor teksta: Ozna Vesti

Rat na koji svet žmuri jer ga ne košta kao Ormuz: Sudan tone u najveću humanitarnu katastrofu današnjice, dok UN upozoravaju na genocid
Teme i izbor informacija koje će se naći na portalu Ozna Vesti neće predstavljati danas čestu „svaštaru“, niti će po mnogo čemu beznačajne vesti, klika radi, preplaviti informativni portal. U svakom trenutku će za 24 h na glavnoj strani portala nalaziti 24 vesti od značaja, naravno, ukoliko događaji to iziskuju, ponekad i više.

Podelite ovu vest, Izaberite svoju platformu!