Za glasanje u inostranstvu na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima (do trenutka objavljivanja ovog teksta, 28.9) prijavljen je ukupno 44.141 birač u 61 državi, saopštio je zamenik člana Komisije za reviziju biračkog spiska ispred Stranke slobode i pravde Marko Dimić. Procene govore o stotinama hiljada ljudi srpskog porekla u samo nekoliko najbrojnijih država, a dijaspora u Srbiju godišnje šalje oko pet milijardi evra, što je u pojedinim periodima i duplo više od neto stranih direktnih investicija. Otvoreno je i pitanje kontrole glasanja u ambasadama i konzulatima: zakon predviđa birački odbor na svakom biračkom mestu u inostranstvu, ali nije poznato koliko će u njima biti predstavnika izbornih lista i posmatrača, jer RIK biračka mesta u inostranstvu još nije odredio.
Izvor: Beta
Dijaspora na biračkom spisku: 44.141 prijavljen u 61 državi
Prema podacima na koje se poziva Dimić (do trenutka objavljivanja ovog teksta, 28.9), najviše prijavljenih birača je u Bosni i Hercegovini, njih 12.608. Slede Nemačka sa 7.189, Austrija sa 2.805, SAD sa 2.412, Italija sa 1.889, Švajcarska sa 1.657, Kanada sa 1.302 i Crna Gora sa 1.208 prijavljenih.
Iznad hiljadu prijavljenih su još i Ujedinjeno Kraljevstvo (1.076), Slovenija (1.066) i Francuska (1.029). Između 500 i 900 birača prijavljeno je u Švedskoj, Španiji, Holandiji, Norveškoj, Severnoj Makedoniji, Australiji i Belgiji. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima prijavljena su 452 birača, na Malti 392, u Češkoj 382, Hrvatskoj 372, Slovačkoj 367 i Rusiji 322. Na listi je i niz zemalja sa svega nekoliko prijavljenih, a najmanje je u Tunisu, gde su prijavljena dva birača.
„Pošto Republička izborna komisija i Ministarstvo spoljnih poslova Marka Đurića kriju podatke o broju prijavljenih birača za glasanje u inostranstvu, smatram da je moja dužnost, kao zamenika člana Komisije za reviziju biračkog spiska, da javnost obavestim o podacima do kojih smo došli“, naveo je Dimić.
Dimić je podsetio da je za otvaranje biračkog mesta u inostranstvu potrebno najmanje 100 prijavljenih birača. Kako je naveo, biračko mesto može biti otvoreno i kada je prijavljeno manje od 100 birača, ali je za to potrebna posebna odluka RIK-a.
Koliko je dijaspora brojna: procene i prijavljeni birači
Tačan broj građana Srbije koji žive u inostranstvu nije poznat. Republički zavod za statistiku nema taj podatak, jer se popis sprovodi samo na teritoriji Srbije. Zato se koriste procene i statistike zemalja domaćina, koje često obuhvataju i ljude srpskog porekla bez državljanstva Srbije. Za poređenje su uzeti pet najbrojnijih lokacija dijaspore i broj birača koje navodi SSP.
| Država | Procena broja Srba | Prijavljeno birača | Udeo |
|---|---|---|---|
| Nemačka | 400.000–800.000 | 7.189 | oko 0,9–1,8% |
| SAD | 193.844 (popis 2020) | 2.412 | oko 1,2% |
| Švajcarska | oko 150.000 državljana Srbije | 1.657 | oko 1,1% |
| Austrija | 121.643 (statistika) | 2.805 | oko 2,3% |
| Kanada | 96.530 (statistika) | 1.302 | oko 1,3% |
Za Nemačku se navode procene nemačkog Ministarstva spoljnih poslova, a za SAD američki popis iz 2020. godine. Za Švajcarsku je reč o grubo procenjenom broju državljana Srbije, a za Austriju i Kanadu o podacima tamošnjih statističkih zavoda. Ove brojke treba čitati oprezno: procene se razlikuju od izvora do izvora, obuhvataju potomke generacija iseljenika, a pravo glasa imaju samo punoletni državljani Srbije. Zato je stvarni broj potencijalnih birača manji od procenjenog broja Srba, ali se ne zna koliko.
Doznake iz dijaspore: više od stranih investicija
Narodna banka Srbije priliv doznaka vodi pod stavkom lični transferi. On se stabilizovao na oko pet milijardi evra godišnje, što čini i do osam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje.
Finansijski priliv od građana iz inostranstva u pojedinim periodima je duplo veći od neto stranih direktnih investicija u privredu.
Više od polovine ukupnog iznosa stiže iz svega pet država. Prednjači Nemačka sa oko 25 odsto, a slede Švajcarska sa oko 13 odsto i Austrija sa oko devet odsto. Među vodećim zemljama poreklom doznaka su i SAD i Hrvatska.
Zašto dijaspora ima pravo da glasa
U delu javnosti i na društvenim mrežama povremeno se može čuti i pročitati stav da oni koji žive u inostranstvu ne bi trebalo da glasaju. Time se zaboravlja da su mnogi od njih u Srbiji ostavili porodicu, roditelje, braću i sestre, pa ishod izbora i te kako utiče i na živote njihovih najbližih.
Pravo glasa je, osim toga, vezano za državljanstvo, a ne za adresu na kojoj neko trenutno živi. Dok god je neko državljanin Srbije, to je njegovo pravo. Da je drugačije, po istoj logici ni osoblje diplomatsko-konzularnih predstavništava, koje je takođe privremeno van zemlje, ne bi trebalo da glasa.
Kada se tome doda oko pet milijardi evra koje dijaspora svake godine šalje u Srbiju, teško je tvrditi da su ti ljudi izvan zemlje i izvan njenog života.
Kako se glasa u ambasadama i ko kontroliše glasanje
Birači u inostranstvu glasaju na biračkim mestima koja se određuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije, isključivo ličnim dolaskom. Biračka mesta u inostranstvu određuje RIK na predlog Ministarstva spoljnih poslova, najkasnije 20 dana pre glasanja, a otvorena su od 7 do 20 časova, kao i u Srbiji. Glasati mogu samo birači koji su se do 3. oktobra prijavili preko predstavništva, a prijava važi samo za ove izbore.
Kao i u zemlji, glasanje sprovodi birački odbor. Prema zakonu, članove i zamenike članova odbora u stalnom sastavu u inostranstvu imenuje RIK na predlog Ministarstva spoljnih poslova, po mogućnosti iz reda birača koji imaju boravište u inostranstvu, dok se predsednik odbora imenuje iz reda zaposlenih u diplomatsko-konzularnom predstavništvu. Predstavnici izbornih lista mogu da budu članovi odbora u proširenom sastavu, kojima RIK imenuje na predlog podnosilaca lista. Studentska lista navodi da ima to pravo i na biračkim mestima u inostranstvu.
Zakon predviđa mogućnost kontrole na biračkim mestima u inostranstvu, ali za sada nije poznato koliko će je zaista biti.
Birački odbor mora da bude na biračkom mestu dok traje glasanje i utvrđivanje rezultata. Na pitanje ko će prebrojavati glasove i kontrolisati izborni materijal, zakon je dakle odgovorio: to radi birački odbor na tom mestu. Nije, međutim, poznato koliko će odbora u inostranstvu zaista imati predstavnika izbornih lista, jer RIK biračka mesta još nije odredio, a listama je za to potrebno da pronađu i predlože ljude u svakom gradu u kome se otvori biračko mesto.
Posmatrači su odvojena kategorija. Predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević izjavio je da izbore mogu da prate domaći i strani posmatrači i da su registrovani CRTA, CESID, „Građani na straži“ i posmatračka misija ODIHR-a, koja ima 45 prijavljenih predstavnika. Broj posmatrača ostalih organizacija nije naveden, pa se u ovom trenutku ne može proceniti da li će ih biti dovoljno, s obzirom na to da je u zemlji za sada određeno 8.210 biračkih mesta. Rok za prijavu posmatrača je 17. oktobar. Zakon posmatračima i predstavnicima lista daje pravo da prisustvuju štampanju, brojanju i pakovanju glasačkih listića i njihovoj predaji pre i posle glasanja. Nije poznato da li će posmatrači biti prisutni i na biračkim mestima u inostranstvu.
Iz CRTA-e je Branković za Insajder ocenila da je glasanje u inostranstvu posebna logističko-organizaciona procedura i da država treba da obezbedi glasanje van svojih granica. Dodala je da su se građani do sada najviše žalili na nedostupnost biračkih mesta i da će se tek videti koliko će ih biti otvoreno i kakav će biti odziv.
Poređenje pokazuje razmere razlike: dijaspora ekonomski učestvuje u Srbiji velikim iznosima, a broj prijavljenih za glasanje u inostranstvu čini, prema navedenim procenama, tek mali deo procenjenog broja ljudi srpskog porekla u najbrojnijim državama. Razlozi mogu biti različiti, od udaljenosti od biračkog mesta i procedure prijavljivanja do samog roka, a zvanični podaci RIK-a i Ministarstva spoljnih poslova o broju prijavljenih, prema navodima Dimića, nisu objavljeni. U situaciji kada je važan svaki glas, otvoreno ostaje i pitanje kontrole glasanja u inostranstvu, jer javnosti još nije poznato ni gde će biti biračka mesta, ni da li će na njima biti predstavnika izbornih lista i posmatrača..
→ Ne propustite da posetite naše Korisne linkove i saznajte sve ono što na drugom mestu nećete moći.
Komentar možete ostaviti ispod teksta u delu za komentarisanje. Izbor korisničkog imena je slobodan, a anonimnost zagarantovana. Molimo vas da prethodno pročitate našu politiku privatnosti i pravila korišćenja. Komentarisanje je slobodno i poželjno. Ovo je i forum i mesto gde slobodno možete izneti svoj stav i uporediti ga sa stavovima drugih čitalaca portala.
Korisni linkovi
- Crna Gora postaje članica EU 2028?
- EU testira novi model proširenja – Crna Gora verovatna članica, ali pod posebnim pravilima
- Milojko Spajić crnogorskoj dijaspori: „Vratite se, Crna Gora vas čeka“ – minimalac od januara do 1.400 evra!
- Peter Mađar: Velike ustavne promene – direktni predsednički izbori i čistka Orbanovih kadrova
- Eksploziv kraj gasovoda na granici sa Mađarskom: Sabotaža, izbori i geopolitička igra oko Balkanskog toka
- Beta i Crta: Brojni incidenti na lokalnim izborima
