Tankeri flote iz senke i zapadni ratni brodovi
Tankeri flote iz senke i zapadni ratni brodovi
Evropska unija nastavlja da širi mehanizme ekonomskog i političkog pritiska na Rusiju, dok istovremeno rat u Ukrajini ulazi u novu fazu intenzivnih udara na energetsku i logističku infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije. Dva naizgled odvojena procesa – odluka Brisela da proširi ovlašćenja pomorske operacije IRINI i masovni ukrajinski napadi bespilotnim letelicama na ključne naftne objekte u Ruskoj Federaciji – otvaraju pitanje da li Zapad prelazi na još agresivniju strategiju vojnog i ekonomskog iscrpljivanja Ruske Federacije.

Brisel širi ovlašćenja operacije IRINI

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas saopštila je da je izmenjen mandat pomorske operacije IRINI, čime se evropskim ratnim brodovima omogućava zadržavanje i kontrola tankera za koje postoji sumnja da prevoze rusku naftu.

Operacija IRINI pokrenuta je 2020. godine sa ciljem sprovođenja embarga na oružje prema Libiji, ali najnovija odluka predstavlja značajno proširenje njenog praktičnog delovanja. Prema rečima Kalasove, nova pravila trebalo bi da doprinesu ograničavanju ruskih mogućnosti u kontekstu sukoba u Ukrajini.

Iako pojedine evropske države još nisu javno potvrdile da će odmah početi sa presretanjem tankera, sama promena pravila pokazuje spremnost EU da aktivnije deluje protiv tokova ruskih energenata na međunarodnim pomorskim rutama — i generalno, protiv Rusije.

„Siva flota“ pod lupom

Poslednjih meseci evropske institucije sve češće pominju takozvanu „sivu“ ili „flotu iz senke“, odnosno tankere koji se dovode u vezu sa izvozom ruske nafte mimo zapadnih ograničenja.

Do sada su evropske vlasti povremeno zaustavljale pojedine brodove radi kontrole dokumentacije i tereta, ali su oni nakon provera uglavnom nastavljali plovidbu. Novo tumačenje mandata IRINI moglo bi da otvori prostor za mnogo agresivniji pristup.

Kritičari ovakve politike upozoravaju da svako presretanje komercijalnih brodova nosi rizik dodatnog podizanja tenzija između Rusije i Zapada, posebno ukoliko bi došlo do sporova oko zakonitosti takvih poteza u međunarodnim vodama.

Više od 300 dronova tokom jedne noći

Gotovo istovremeno sa evropskim najavama, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći između 7. i 8. juna oboreno ukupno 310 ukrajinskih bespilotnih letelica.

Napadi su trajali bez prekida gotovo 12 časova i obuhvatili veliki broj regiona, uključujući Belgorodsku, Brjansku, Kursku, Rostovsku, Volgogradsku, Saratovsku, Orlovsku, Tulsku, Lipecku, Kalušku i Rjazansku oblast, kao i Krim, Moskovsku oblast i Krasnodarski kraj.

Prema dostupnim informacijama, najveći broj letelica presretnut je iznad Crnog i Azovskog mora.

Na meti naftna infrastruktura

Jedan od najznačajnijih incidenata zabeležen je u Volgogradskoj oblasti, gde je pogođena teritorija linearne proizvodno-dispečerske službe „Žirnovsk“, objekta koji ima važnu ulogu u transportu nafte kroz regionalni naftovodni sistem.

Ruske vlasti navode da je nakon pada delova oborenih dronova izbio požar, koji je ubrzo ugašen, bez ljudskih žrtava.

Istovremeno je prijavljen požar i na pretovarnom kompleksu u Novorosijsku, jednom od najvažnijih lučkih centara na jugu Rusije. Iako zvanično nije potvrđeno da je pogođen naftni terminal, u tom gradu se nalazi i veliki kompleks za pretovar nafte i naftnih derivata koji ima značajnu ulogu u snabdevanju regiona.

Ekonomski pritisak ili nova faza sukoba — gde je granica iza koje sledi odgovor?

Posmatrano zajedno, najnovije odluke Brisela i intenziviranje ukrajinskih udara na energetsku infrastrukturu pokazuju da se borba sve više vodi na ekonomskom frontu. Ali taj front je neodvojivi deo jednog drugog fronta — vojnog.

Dok EU nastoji da dodatno ograniči ruske prihode od izvoza energenata kroz sankcije i pojačanu kontrolu pomorskog saobraćaja, dotle Ukrajina nastavlja kampanju direktnih udara na objekte povezane sa proizvodnjom, skladištenjem i transportom nafte — potkopavajući tako na najdirektniji način rusku odbrambenu moć.

Za pristalice zapadne politike reč je o legitimnim merama pritiska na Moskvu, iako Rusija nije napala nijednu zapadnu zemlju. Sa druge strane, kritičari smatraju da ovakvi potezi predstavljaju nastavak strategijskog pritiska na Rusiju povećavaju rizik od dalje eskalacije odnosa između Rusije i kolektivnog Zapada. Tim pre što je Rusija najavila vojnu pratnju svojih tankera.

Da li će biti presretani samo tankeri trećih zemalja ili i oni sa ruskom zastavom?

Upotreba ratne mornarice zapadnih zemalja u obračunu sa komercijalnim brodovima i ruskom imovinom — u međunarodnim vodama, pozivajući se na autonomne odluke pojedinačnih zemalja i njihovu samovolju, potpuno izvan bilo kakvih odluka Saveta bezbednosti UN kao jedinog tela koje može uspostaviti zakonitu primenu sankcija na globalnom nivou — stvara potpuni presedan u međunarodnim odnosima.

Iživljavanje zapadnih neokolonijalista prema Srbiji ili nekoj drugoj manjoj zemlji, možda i može proći nekažnjeno, ali mahnito delovanje prema Ruskoj Federaciji — može prerasti u nešto sasvim (ne)očekivano.

Ostaje da se vidi da li će prošireni mandat operacije IRINI ostati simbolična politička poruka ili će prerasti u praksu koja bi mogla da izazove nove incidente na globalnom planu.

Više o svemu saznajte u našim korisnim linkovima odmah ispod ovog teksta.

Ostavite komentar

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.oznavesti.rs

Kategorija: Vesti |

Autor: Ozna Vesti |

08/06/2026 |

0 Komentara

Autor teksta: Ozna Vesti

EU kao da hoće rat: eskalacija pritiska na Rusiju kroz zaustavljanje tankera i ukrajinske napade na kritičnu infrastrukturu
Teme i izbor informacija koje će se naći na portalu Ozna Vesti neće predstavljati danas čestu „svaštaru“, niti će po mnogo čemu beznačajne vesti, klika radi, preplaviti informativni portal. U svakom trenutku će za 24 h na glavnoj strani portala nalaziti 24 vesti od značaja, naravno, ukoliko događaji to iziskuju, ponekad i više.

Podelite ovu vest, Izaberite svoju platformu!