Iako se do značajnijeg približavanja stavova nesumnjivo došlo, iako je izlaz iz ovog rata preko potreban i Iranu i SAD-u — kontroverze, oprečna tumačenja i odaslate poruke za unutrašnje potrebe, ukazuju da nesuglasice mogu anulirati sve dosad postignuto. Ipak, prema dosad poznatom, čini se da će veći obim popuštanja biti na iranskoj strani.
I vuk sit i ovce na broju. I režim u Teheranu, i izbori za Kongres.
"Nikad bliže" — Aragčijeva poruka iz Islamabada
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je u petak da je postignut značajan napredak u finalizaciji memoranduma o razumevanju (MoU) između Teherana i Vašingtona, dogovorenog u Islamabadu, ocenivši da sporazum "nikada nije bio bliži" završetku.
U objavi na svom zvaničnom X nalogu, Aragči je preneo status pregovora koji traju već više od šest nedelja, naglašavajući transparentnost i odgovornost kao osnovne principe iranskog diplomatskog pristupa. "Do finalizacije memoranduma, medije pozivamo da se uzdrže od spekulacija o njegovom sadržaju", napisao je Aragči, reagujući na preuranjene izveštaje i curenja informacija koja kruže raznim medijima.
Izjave šefa diplomatije stižu usred protivrečnih navoda o statusu mogućeg sporazuma. Aragči je uveravao da će iranska javnost na kraju biti u potpunosti obaveštena: "U skladu sa odgovornim i transparentnim pristupom Irana, svi detalji biće podeljeni sa javnošću u dogledno vreme."
Predloženi memorandum, prema dosadašnjim saznanjima, zasniva se na dvofaznom okviru — prvo okončanje rata na svim regionalnim frontovima, a zatim nuklearni pregovori. Iranski zvaničnici naglašavaju da konačna odluka još nije donesena i da je tekst i dalje na razmatranju nadležnih organa.
Islamabad u središtu zbivanja: Pakistan najavljuje potpisivanje, Teheran kočii
Dan ranije, u petak, Šarif je rekao da su SAD i Iran usaglasili formulaciju sporazuma usmerenog na okončanje rata na Bliskom istoku, te da posrednici rade sa obe strane na finalizaciji dogovora. Treba podsetiti da su i prethodne najave o "neminovnom proboju" u pregovorima do sada redovno ostajale bez konkretnog ishoda. Sada je, međutim, donekle drugačije — slične izjave po prvi put su dali vodeći pregovarači, pakisatnski premijer i ministar spoljnih poslova Irana.
Navodni proboj u pregovorima dogodio se nakon što je Iran ove nedelje tokom tri dana razmenjivao udare sa SAD i Izraelom, što je region gurnulo na ivicu sveobuhvatnog rata. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je kasno u petak da je presrela nekoliko iranskih napadačkih dronova koji su bili usmereni na komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu.
Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. februara potresao je Bliski istok i praktično obustavio isporuke nafte i prirodnog gasa iz arapskog dela Persijskog zaliva. Privremeni prekid sukoba formalno je na snazi još od 7. aprila.
Šta sporazum donosi: nuklearno pitanje, Ormuski moreuz, sankcije
Prema dosadašnjim saznanjima, evo ključnih elemenata sporazuma o kojima se pregovara:
Iranov nuklearni program biće definitivno regulisan u roku od 60 dana od potpisivanja sporazuma. Aragči je u petak izjavio da će uslovi za rešavanje nuklearnog pitanja biti finalizovani u tom periodu, s mogućnošću da se strane dogovore o produženju roka. Iranov nuklearni program ostaje ključna tačka razmimoilaženja — SAD i Izrael strahuju da bi mogao dovesti do nuklearnog naoružanja, što su naveli kao glavni razlog za rat, dok Teheran insistira da su njegovi nuklearni napori isključivo mirne namene.
Visoki zvaničnik američke administracije, koji je pod uslovom anonimnosti, a prema pravilima koja je postavila Bela kuća, izneo je informacije novinarima u petak da bi sporazum u nastajanju pokrenuo procès ili uništavanja ili uklanjanja iranovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Period od 60 dana nakon potpisivanja koristio bi se za usaglašavanje tehničkih detalja oko uklanjanja obogaćenog uranijuma, koji se, prema pretpostavkama, nalazi zatrpan ispod tri nuklearna postrojenja pogođena američkim udarima prošle godine.
Na drugoj strani pojavila se ideja o "razblaživanju" postojećeg procesa obogaćivanja. Sam sporazum bi, prema rečima američkog zvaničnika, takođe sadržao i odredbe o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza. Aragči je naveo da Iran želi sporazum koji bi Teheranu dozvolio da brodovima naplaćuje "uslugu" prilikom prolaska kroz moreuz — sistem naplate koji je Iran uveo tokom rata, a koji SAD i druge zemlje smatraju kršenjem međunarodnog prava.
Liban kao otvoreno pitanje
Sudbina Libana ostaje jedna od najnejasnijih tačaka celog procesa. Iran je tokom čitavih pregovora insistirao da svaki sporazum mora uključiti i prekid sukoba u Libanu, gde Izrael vodi borbe protiv Hezbolaha, iranske proksi-milicije.
Izraelski ministar odbrane Israel Kac upozorio je u petak da Izrael i dalje može delovati samostalno prema Iranu, te da se zemlja neće povući iz zona koje okupira u Libanu, Siriji i Gazi, kao ni iz severnih izbegličkih kampova na okupiranoj teritoriji Zapadne obale. Borbe u južnom Libanu nastavljene su i u subotu.
Aragči: memorandum će učvrstiti pobedu iranskog naroda
Ministar spoljnih poslova Aragči izjavio je da je memorandum o razumevanju između Irana i Sjedinjenih Država, koji je, prema njegovim rečima, blizu finalizacije, rezultat dvomesečnih pregovora čiji je cilj bio da se učvrsti pobeda koju je iranski narod već postigao u ratu. Aragči je ove izjave dao u petak uveče, govoreći za iransku državnu televiziju.
Detalje memoranduma više puta su razmatrali i procenjivali Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana i druga tela nadležna za odlučivanje, naveo je Aragči, dodajući da će memorandum, posredovan od strane Pakistana, zaustaviti rat na svim frontovima, uključujući Liban, odakle bi se izraelski režim povukao iz okupiranih oblasti.
"Rat će biti okončan na svim frontovima, uključujući Liban, i postojaće obaveza da se ne pokreće nijedan novi rat niti da se posegne za pretnjama ili upotrebom sile. U tekstu mogućeg memoranduma obe strane će poštovati međusobni suverenitet. Verujem da bi to bio prvi put u 47 godina da Sjedinjene Države izričito priznaju i poštuju suverenitet Islamske Republike Iran, i da to dokumentuju u pisanom obliku", rekao je on.
Obe strane moraju biti zadovoljne
Aragči je istakao da je najbolji mogući sporazum onaj u kojem obe strane postižu određeni nivo zadovoljstva. Napomenuo je da to ne znači da ishod mora biti tačno podeljen na pola, već da je ključni uslov za postizanje razumevanja međusobno relativno zadovoljstvo obe strane.
"Ne postoji sporazum ili dogovor u kojem je jedna strana stoprocentno uspešna, a druga ne dobija ništa. To je osnovni princip diplomatije. Kada izaberete put pregovora i dijaloga, zadovoljstvo obe strane je od vitalnog značaja."
Iranci se neće pokoriti pretnjama
Iranski narod je uvek pokazivao da se ne povinuje pod pritiscima i prinudom, poručio je ministar Aragči.
"Da su pretnje i pritisci bili efikasni, Iran bi se odavno povukao. Naša jasna poruka drugoj strani je da su pretnje kontraproduktivne. Ako tražite razumevanje, promenite jezik. Ali ako izaberete put pretnji, pritisaka ili rata, Iran je spreman i sposoban da odgovori", naglasio je on. Sve o razlozima za agresiju SAD na Islamsku Republiku, saznajte u našim korisnim linkovima.
Korisni linkovi
- Zašto je napadnut Iran: sudar interesa SAD, Kine, Rusije, ali i Evrope sa dna savremene geopolitike
- Međusobno raketiranje kao pitanje časti: Iran i SAD razmenili sijaset raketnih udara — „dok pregovaraju“
- Tramp gubi dah u anketama: Više od 60% Amerikanaca protiv rata sa Iranom
- Pakistan otvara kopneni koridor za Iran: Geopolitička bomba koja menja mapu moći i drma odnose sa SAD
- Razlaz Trampa i Netanjahua: Izraelski napadi na Liban ugrožavaju pregovore sa Iranom, Ben-Gvirov poziv na hapšenje žena izaziva osude
- Hezbolah uništio još jednu Gvozdenu kupolu – Izrael bez rešenja
